kosace.jpg

Kosače

Značajnu ulogu u istoriji srednjovijekovne Bosne u 14. i 15. vijeku imala je porodica Kosače.

Postojbina Kosače je negdje između Foče i Goražda, gdje i danas postoji selo Kosače. Sa širenjem srednjovjekovne države u doba Tvrtka I širio se i posjed Kosača. Kosače su stekle Polimlje, Dračevicu, dijelove stare Travunije, dio Konavla, istočni Hum do rijeke Neretve, a kasnije i zapadni Hum.

Po spisima iz Dubrovačkog arhiva prvi put se spominju 1379. godine, rodonačelnik Kosača je izvijesni Vuk koji je imao dva sina, Hranu i Vlatka.

Vlatko Vuković, poznati Tvrtkov vojvoda i vojskovođa, nije imao muških nasljednika pa je nasljedstvo prešlo na sina Hrane Vukovića, Sandalja Hranića.

Sandalj Hranić (1370-1435.godine) je vladao širokim teritorijama od sliva Neretve do sliva gornje Drine, Polimljem sa Prijepoljem, Brezom, Pljevljima, Dabra, Popova, Ljubinja, Bileće do Kotora i Novog u župi Dračevica. Jedno vrijeme bio je gospodar polovine župe Konavle koju je dijelio sa Pavlom Radinovićem. Rezidencije Sandalja Hranića su bili sledeći gradovi: Blagaj, Samobor, Kozman, Novi, Kukanj i Ključ.

 

Herceg Stjepan Kosača - veliki vojvoda Rusaga bosanskog od 1448. godine, herceg vojvodstva Svetog Save, bio je najistaknutiji vladar među Kosačama. Njegova teritorija se prostirala od Lima i Drine preko Neretve do Dalmacije kod Imotskog. Naslijedio je Sandalja 1435. godine i odmah je morao da vodi borbe za očuvanje posjeda Kosača. U sukobu sa Pavlovićima uspio je da zauzme njegove južne posjede do Trebinja 1438. godine. Od 1440. do 1443. godine proširio je teritorije na Omiš, Završje, Gornju Zetu, Bar, Trebinje i Klobuk.

Po njegovom posjedu danas nosi ime Hercegovina-Hercegova zemlja.

To play, press and hold the enter key. To stop, release the enter key.

press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom