pribinic.jpg

Pribinići

Pribinići su vlastelinska porodica koja je vladala u srednjovjekovnoj župi Lepenica. Župa Lepenica se nalazila u srednjoj Bosni i obuhvatala je današnje gradove Kiseljak, Fojnicu i Kreševo. Župa Lepenica se pominje prvi put 1244. godine u povelji ugarskog kralja Bele IV uz ostale župe koje su egzistirale na tom području .

Vlast Pribinića u župi Lepenica je bila nasljednog karaktera i u poveljama bosanskih vladara, ova porodica se pominje od sredine XIX vijeka. Zahvaljujući poveljama bosanskih vladara, moguće je pratiti i geneologiju ove porodice. Po podacima iz srednjovijekovnih povelja poznato je sedam članova ove porodice. Analizirajući sadržaj povelja jasno se može zaključiti da su članovi ove porodice zauzimali visoke pozicije u srednjovjekovnoj Bosni. Vjerovatno su bili članovi Rusaga bosanskog  i jako bliski saradnici bosanskih vladara. Njihova imena se pominju u vladarskim poveljama sledećih bosanskih vladara: Tvrtka I, Dabiše, Ostoje i Tvrtka II. Najznačajniji spomenik koji je ostao iza ove porodice je stećak na nekropoli u Zabrđu koji je posvećen Radoju Pribiniću. Spomenik je podigao njegov sin, knez Radič Pribinić. Grb se sastoji od osmokrake rozete. U krugu rozete je prikazana slika vuka (gornji dio tijela i glava, isklesan donji red zuba...). Stećak je najvjerovatnije postavljen između 1408. i 1417. godine. Sačuvan je i natpis pisan ćirilicom:

"SJE ZALMENIJE KNEZA RADOJA, VELIKOG KNEZA BOSANSKOG, A POSTAVIJEGA SIN NJEGOV KNEZ RADIČ Z BOŽJOM POMOČU I SVOJIH VJERNIH A S INOM NIJEDNOM POMOČU NEGO SAM ON!"

Rodoslov članova ove porodice može se pratiti od Brajka Pribinića, kneza iz prve generacije Pribinića, koji se pominje u šest povelja u periodu između 1353. i 1392. godine. Brajko Pribinić se pominje kao svjedok i u povelji Tvrtka I Kotromanića iz 1366. godine, kada on poklanja grad Soko u Plivi, Vukcu Hrvatiniću nakon veličanstvene pobjede nad ugarskim kraljem Lajošom.

Od ostalih članova porodice Pribinić pominju se:

1. Knez Vukota Pribinić, koji se pominje u tri povelje između 1367. i 1395. godine, zatim i njegov unuk Vukac Vukotić koji se javlja u poveljama 1419. i 1426. godine.

2. Župan Radosav Pribinić, koji se pominje u dvije povelje 1378. i 1392. godine. 1378. godine pominje se u povelji kralja Tvrtka I Kotromanića napisanoj u Žrnovici, a izdatoj dubrovačkim trgovcima. Njegovo pominjanje se javlja i u povelji kralja Dabiše (na osmom mjestu prilikom nabrajanja istaknutih ličnosti toga vremena) iz 1392. godine, gdje je zabilježen kao knez Radosav Pribinić.

3. Radoje Radosalić, sin Radosava, javlja se u 6 povelja od 1392. do 1408. godine. Njemu je (opisano u gornjem dijelu teksta) nadgrobni spomenik podigao sin Radič.

4. Radič Radojević, sin Radoja potpisnik na poveljama 1417. i 1420. godine, a još se pominje i njegov sin Dragić Radičević, koji se pominje u povelji kralja Tvrtka II iz 1426 godine.

Pribinići su vjerovatno bili nosioci naslijedne županske i kneževske vlasti. O njihovoj istaknutoj ulozi u periodu samostalne srednjovjekovne Bosne svakako govori i podatak da je prsten pečetnjak sa grbom Pribinića pronađen u krunidbenoj i grobnoj crkvi bosanskih vladara u Milima kod Visokog. Prema Pavau Anđeliću, vlastelinskom rodu Pribinića pripadaju i Mirkovići.

To play, press and hold the enter key. To stop, release the enter key.

press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom
press to zoom